Hrvatsko Kraljevstvo – jedna od najranijih stabilnih država u srednjovjekovnoj Europi

Ugledni povjesničar Ludwig Steindorff održao je u Hamburgu 11. srpnja svečano predavanje povodom obilježavanja 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva u organizaciji Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Hamburgu i Hrvatske katoličke misije Hamburg, prenosi Fenix Magazin. Dvorana Hamburške nadbiskupije bila je ispunjena do posljednjeg mjesta, što govori o velikom interesu hrvatske zajednice, ali i brojnih njemačkih gostiju.

Generalni konzul Kristijan Tušek, pater Ante Gavranović iz Hrvatske katoličke misije Hamburg
i povjesničar Ludwig Steindorff u ispunjenoj dvorani Hamburške nadbiskupije / Izvor: Fenix magazin / SIM

Na početku se okupljenima obratio generalni konzul Kristijan Tušek, koji je pozdravio sve nazočne, a posebno uzvanike kao što su generalna konzulica Argentine, predsjednik Njemačko-atlantskog društva, predsjednik Udruženja katoličkih pravnika te predsjednici hrvatskih udruga HKD Napredak, Hrvatska radost i HKZ Croatia. Generalni konzul izrazio je zadovoljstvo suradnjom s Hrvatskom katoličkom misijom te zahvalio p. Anti Gavranoviću na osobnom angažmanu. U svom govoru naglasio je kako je 2025. prema odluci Hrvatskog sabora, proglašena godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. Tušek je podsjetio na povijesnu važnost kralja Tomislava u izgradnji hrvatskog nacionalnog identiteta te istaknuo kako su Hrvati u ključnim povijesnim trenucima posezali za simbolikom njegove krunidbe i vladavine posebno povodom 1000. obljetnice prije stotinu godina.

Nekoliko riječi okupljenima uputio je p. Anto Gavranović, osvrnuvši se na važnost suradnje s generalnim konzulatom kada je riječ o središnjim obljetnicama i temama od općeg interesa koje doprinose boljem razumijevanju hrvatske povijesti i nacionalnog identiteta. Istaknuo je ulogu Katoličke crkve u procesima i važnim događanjima u ranoj srednjovjekovnoj hrvatskoj povijesti i spomenuo je obraćanje pape Ivana X. Tomislavu kao kralju Hrvata (rex croatorum).

Ludwig Steindorff održao je stručno izlaganje, popraćeno prezentacijom o kontekstu Tomislavove vladavine, Splitskom saboru 925. godine te ulozi Hrvatskog Kraljevstva u tadašnjoj Europi. Pritom je istaknuo kako je Hrvatsko Kraljevstvo, uz Bizantsko i Bugarsko Carstvo, jedna od najranijih stabilnih državnih struktura ranog srednjeg vijeka. Naglasio je oskudnost povijesnih izvora iz tog razdoblja, ali i njihovu važnost za razumijevanje hrvatskog državnog i crkvenog razvoja. Pritom je naglasio kako se sa sličnom situacijom susreću i povjesničari koji istražuju srednjovjekovnu povijest drugih europskih država i naroda. Upoznao je publiku s najnovijim rezultatima istraživanja te novom interpretacijom postojećih oskudnih izvora. Steindorff je bio sudionik i međunarodnog znanstvenog skupa Početci Kraljevstva. Splitski crkveni sabori, Tomislav i njegovo doba o 1100. obljetnici koji je održan u Splitu od 8. od 10. svibnja.

Nakon predavanja uslijedila je moderirana rasprava s publikom, a Steindorff je rado odgovarao na brojna pitanja – naprimjer, je li Duvanjsko polje zaista mjesto krunidbe kralja Tomislava, na što je odgovorio kako je riječ o pogrešnoj interpretaciji postojećih izvora, a koji su često sekundarni, a ne primarni izvori. Vjerojatnije je kako se krunidba kralja dogodila na drugome mjestu, koje u ovom trenutku još nije točno locirano. Stoga se radi o jednom od brojnih izazova povijesnih istraživanja tog doba.

Osim stručnim predavanjem, u Hamburgu je jubilarna godina obilježena i izložbom likovnih radova, polaznika Hrvatske nastave, koja je tom prigodom postavljena kako bi gosti imali priliku svjedočiti suočavanju najmlađih s važnim povijesnim temama. Jubilej je obilježen i povodom proslave Hrvatskog festivala na sjeveru Njemačke, kada je izveden dječji igrokaz na temu krunidbe kralja Tomislava.

Ludwig Steindorff umirovljeni je sveučilišni profesor povijesti istočne i jugoistočne Europe na sveučilištu Christian-Albrechts-Universität u Kielu i autor knjige Povijest Hrvatske od srednjeg vijeka do sadašnjosti (3. izdanje 2020) koja je objavljena na hrvatskom, njemačkom i talijanskom jeziku. Doktorsku disertaciju napisao je na temu povijesti dalmatinskih gradova, a zbog zasluga u istraživanju hrvatske povijesti Sveučilište u Splitu dodijelilo mu je počasni doktorat.